Što čini adekvatno ortopedsko pomagalo, posebice ono za parasportaše?

Paratriatlon

Koje je adekvatno ortopedsko pomagalo za mene? To je ključno pitanje koje si mora postaviti svaka osoba kojoj je takvo pomagalo potrebno, a da bi se donijela prava odluka treba uzeti u obzir više parametara. Stvari postaju složenije za osobe koje se bave nekom fizičkom aktivnošću ili profesionalnim sportom.

Pri odabiru ortopedskog pomagala prije svega treba uzeti u obzir životne navike i potrebe pojedine osobe. Takvo pomagalo podiže kvalitetu života pojedinca i ispunjava svoju svrhu. S druge strane, ako pomagalo nije adekvatno dugoročno dolazi do biomehaničkog disbalansa koji je posebno izražen u slučaju pomagala za donje ekstremitete. Tako se, primjerice, osoba može krivo držati što znači da prebacuje opterećenje na zdravu nogu, a što onda uzrokuje i krivo držanje te samim time probleme i s kičmom, kukovima, zglobovima, naprezanjem mišića i slično. Čak i male nepravilnosti na ortotičkom pomagalu mogu prouzročiti dugoročno velike zdravstvene probleme.

Hrvoje Vlahović: “Ako pomagalo nije adekvatno dugoročno dolazi do biomehaničkog disbalansa što uzrokuje krivo držanje, opterećenje zdravih esktermiteta, probleme s kralježnicom, zglobovima, kukovima i sl.”

Sve to je još očitije kod profesionalnih sportaša koji se izlažu ogromnim naporima. Hrvoje Vlahović profesor je na katedri za fizioterapiju na Fakultetu zdravstvenih studija u Rijeci i istovremeno trener Antonia Franka, našeg najuspješnijeg paratriatlonca. Dakle, ima i teoretsko znanje i praktično znanje o ortotičkim pomagalima i nameće se kao odličan odabir za sugovornika koji može dati zlatne savjete o ortotičkim pomagalima za sve korisnike, bilo da se bave sportom ili im pomagalo treba za svakodnevne aktivnosti.

Što bi prosječna osoba trebala uzeti u obzir prilikom odabira ortopedskog pomagala? Odnosno, kako odabrati najbolje pomagalo za svoje potrebe?

Kod odabira najadekvatnijeg pomagala u obzir treba uzeti više faktora. Možda najbitnije je koliko samo pomagalo subjektivno odgovara određenoj osobi. Idealno bi bilo, ako govorimo o primjerice protezama, prije same odluke o nabavi, napraviti i biomehaničku analizu kako bi se pomagalo što bolje prilagodilo pojedincu. U nekim slučajevima treba voditi računa i o tvrdoći i masi materijala/pomagala. U konačnici i sama cijena i izgled može odrediti hoćemo li se odlučiti za jedno ili drugo. Cijelu priču treba voditi u dogovoru s liječnikom, fizioterapeutom, protetičarom/ortotičarom, pa čak i psihologom te obitelji. Potrebno je sagledati sve parametre i s obzirom na njih i životni stil pojedinca odabrati ono što mu/joj u tom trenutku najviše odgovara.

„Kako bi ustanovili koje je pomagalo najbolje idealno je napraviti biomehaničku analizu koja daje niz podataka o stanju lokomotornog sustava.Takve analize se rade u laboratorijima, no nažalost, u Hrvatskoj ima samo jedan takav komercijalni laboratorij.“

Spominjete biomehaničku analizu. Gdje je to moguće napraviti i što se analizom utvrđuje?

Biomehanička analiza se radi u biomehaničkom laboratoriju. Dok se nosi pomagalo mjeri se, primjerice, dužina koraka, brzina hoda, prijenos sila s jedne na drugu nogu, oscilacije u položaju gležnjeva i kukova i slično. Moguće je napraviti i elektromiografiju, odnosno ustanoviti kako koji mišić funkcionira. Sve u svemu dobije se niz podataka o stanju lokomotornog sustava.

U Hrvatskoj ima samo dva takva laboratorija, u Zagrebu i jedan u Puli, s time da je samo jedan komercijalnog karaktera. Za relativno prihvaljivu cijenu za prosječne korisnike moguće je napraviti analizu hoda iz koje je moguće dobiti dosta relevantnih podataka. Oni koji se odluče na takvu analizu moraju računati da je sam postupak vrlo kratak, ali obrada podataka traje nekoliko sati.

Jasno je da adekvatno pomagalo znači veću kvalitetu života. Ako govorimo o profesionalnim sportašima, može li tehnički bolje pomagalo značiti razliku između vrhunske i prosječne izvedbe?

Važnost samog ortopedskog pomagala je velika. Ne samo u smislu bolje/brže izvedbe određene aktivnosti, nego i što se tiče zdravstvenog aspekta. Ako govorimo o jednako spremnim i utreniranim sportašima, tehnički bolje pomagalo će vrlo vjerojatno značiti i bolju izvedbu. Pored karakteristika koje ima pojedino pomagalo, veća kvaliteta istog je za sportaša i u psihičkom smislu određena prednost. Međutim, na sportsku izvedbu utječe jako puno faktora, a ne samo više ili manje kvalitetno pomagalo.

Da li vi kao trener predlažete neke preinake na postojećim pomagalima kako bi bolje odgovarale pojedinom sportašu? Možete li nam to dočarati na nekom primjeru?

Izrazito je bitna dobra i pravovremena komunikacija između protetičara, sportaša i trenera kako bi se pomagalo i eventualne preinake što bolje napravile. Kod svake nove izrade pomagala za Antonia Franka, komuniciramo s protetičarom i dogovaramo određene detalje. Od tvrdoće materijala, visine adaptera, kuta i dužine proteze.

Primjerice, nedavno smo napravili neke preinake na biciklu poput promjene dužina pedala, bloka na pedalama u koji ulazi proteza. Naime, trenutačno Antonio prilikom izlaska iz vode stavlja ortozu koju koristi za vožnju biciklom, a prije trčanja skida ortozu i oblači ortoprotezu. U tom procesu se gubi jako puno dragocjenog vremena, pa je ortotičar napravio prilagođeni nastavak na protezi s kojim se jednostavno može zakačiti za pedalu što bi značilo da štedimo vrijeme prilikom oblačenja i skidanja pomagala. Sada nemamo vremena za isprobavanje te opcije u svim uvjetima i na raznim utrkama jer smo u ciklusu kvalifikacija za paraolimpijske igre, ali već u rujnu ćemo dobro istestirati taj nastavak koji bi Antoniu mogao pomoći u ostvarenju još boljih vrhunskih rezultata.

Inače, prilikom svih testiranja i preinaka uzimamo u obzir i formu sportaša, biomehaničke nalaze, budući plan trenažnog procesa i utrka itd.

„Nedavno smo proveli komparativnu analizu ortoze i ortoproteze za sportaša koja je pokazala brojne prednosti ortoproteze od bolje mehanike trčanja, stabilnosti zdjelice itd. što znači bolje rezultate, ali i očuvanje koštano mišićnog sustava sportaša.“

Sve preinake bazirate na znanstveno utvrđenim podacima. Tako ste nedavno proveli komparativnu analizu dva ortopedska pomagala. Možete li nam reći o kojem se istraživanju radi i podijeliti detalje?

Proveli smo istraživanje u laboratoriju za fiziologiju sporta Sveučilišta u Veroni i tamo smo radili usporedbu između dva pomagala – ortoze i ortoproteze Željeli smo vidjeti koje pomagalo više odgovara sportašu (u ovom slučaju Antoniu) i koji su objektivni benefiti jednog ili drugog pomagala. Učinjeno je komparativno biomehaničko mjerenje propulzivne brzine pri korištenju ortoproteze.

Uočena je bolja simetrija lijeve i desne noge u parametrima trajanja faze oslonca, faze zamaha te značajno bolja simetrija u parametrima faze leta i trčanja inercijalnim senzorom, dužine 1.2km i brzine 12km/h s ortozom i ortoprotezom. Analiza kretnji zdjelice pokazuje manje kutne oscilacije što upućuje na bolju stabilnost pri korištenju ortoproteze. Nadalje, analiza ubrzanja pokazuje manje oscilacije krivulje pri ciklusu desne noge s ortoprotezom.

Također, mjerili smo i laktate, odnosno razinu soli mliječne kiseline u krvi, i prilikom nošenja ortoproteze uočena je značajno manja količina istih u krvi. Također, i na Borgovoj skali, odnosno subjektivnom doživljaju opterećenja uslijed trčanja, zabilježena je statistički značajna razlika rezultata u korist ortoproteze.

Sukladno tome, zbog veće simetrije vremenskih parametara i bolje stabilnosti zdjelice te posljedično bolje biomehanike trčanja, od velike važnosti za ovog sportaša je korištenje ortoproteze, ne samo u smislu boljih rezultata, nego i s ciljem očuvanja mišićno-koštanog sustava.

Kada birate ortopedsko pomagalo najvažnije je uzeti u obzir svoje potrebe, masu pomagala te sile koje nastaju prilikom korištenja. Naravno i cijena je bitan faktor.

Povremeno se znaju čuti spekulacije da neka ortopedska pomagala za sportaše imaju neke performanse bolje nego ruka ili noga koju zamjenjuju. Jel to točno?

Dosadašnja znanstvena istraživanja nisu pokazala bolje sportske izvedbe u korist pomagala u odnosu na zdravi ekstremitet. Pomagala apsolutno pomažu, ali još uvijek nisu na razini zdravog ekstremiteta. Nema direktne neuromišićne povezanosti, prijenos informacija s periferije u centar i suprotno nije 100% adekvatan i odgovor organizma je ipak malo drugačiji. Da li će u budućnosti biti drugačije, vidjet ćemo kroz neko vrijeme. Tehnologija i medicina jako napreduju i sve je moguće, možda ćemo sutra svi izgledati kao „ljudski roboti“ iz SF filmova.

Svojevremeno se govorilo kako su parasportaši koji koriste proteze u prednosti u odnosu na standardne sportaše. Primjerice, kod trčanja, stvaraju veću propulzivnu silu, masa proteze je manja u odnosu na dio tijela koji zamjenjuje itd., ali to u konačnici nije dokazano niti potvrđeno.

Također, nekim parasportašima se zabranjivalo natjecati se u standardnom sportu radi potencijalne prednosti. Sve se promijenilo na OI u Londonu gdje je južnoafrički atletičar nastupio i na OI i POI. Na POI je osvojio zlato, dok se na OI nije kvalificirao u finale što je dokaz kako ipak proteze trenutačno ne mogu 100% adekvatno zamijeniti nedostatak ekstremiteta.

Antonio Franko i Hrvoje Vlahović nakon jedne od niza uspješnih utrka

I na kraju, što po vama najbolje ocrtava vrhunsko ortopedsko pomagalo?

Sve o čemu smo do sada pričali ulazi u opis vrhunskog pomagala. Koje je točno najbolje, vrlo je individualno. Svakom timu/sportašu više odgovaraju različite karakteristike samog pomagala. Općenito govoreći, barem u našem slučaju, izrazito je bitna tvrdoća materijala, masa pomagala ali i propulzivna sila koju pomagalo stvara.

Ako govorimo o prosječnim korisnicima, oni bi prilikom odabira pomagala trebali uzeti u obzir svoje potrebe, masu pomagala, sile koje nastaju prilikom korištenja i naravno cijenu.