Multipla skleroza
U sklopu liječenja preporučuje se i fizikalna terapija, te u slučaju potrebe, uporaba ortopedskih pomagala poput ortoza.
U sklopu liječenja preporučuje se i fizikalna terapija, te u slučaju potrebe, uporaba ortopedskih pomagala poput ortoza.
Uzroci, simptomi i liječenje
Leđna moždina i mozak čine središnji živčani sustav (CNS). Odgovoran je za koordinaciju svih motoričkih funkcija i procesa unutar organizma, te za integraciju svih vanjskih i unutarnjih podražaja.
Poput kontrolnog centra, prenosi električne impulse kroz živčana vlakna. Ona su okružena posebnim masnim izolacijskim slojem koji je važan za pravilno provođenje impulsa. Bijela tvar pod nazivom mijelin je glavna komponenta ovog izolacijskog sloja. Kod osoba s multiplom sklerozom nepovratno je oštećena obrambenom reakcijom imunološkog sustava. Tako se pojedinačni impulsi mogu prenositi samo sporo ili nikako.
Uzroci
Uzroci MS-a do danas nisu utvrđeni. Međutim, utvrđeno je da su specifične obrambene stanice koje naš imunološki sustav inače koristi za odgovor na vanjske patogene pogrešno programirane. Umjesto vanjskih struktura, ciljaju na strukture vlastitog tijela ( mijelin i bazične bjelančevine mijelina).
Stoga se u prošlosti raspravljalo o brojnim teorijama nastanka multiple skleroze te su provedene odgovarajuće studije. Čini se da postoji veza s genetskom dispozicijom, a pomno su ispitane i uloge Epstein-Barr i HHV-6 herpes virusa. U ovom trenutku sumnja se da čitav niz čimbenika dovodi do razvoja bolesti. U ovom trenutku sumnja se da čitav niz čimbenika dovodi do razvoja bolesti."
Simptomi
Kod pacijenata s MS-om mogu se pojaviti različiti neurološki simptomi. Uključuju oštećenje vida (među njima i dvostruki vid), poremećaje funkcije mokraćnog mjehura, spastičnu paralizu udova, umor i smetnje fine motorike. Ovi simptomi se često očituju u obliku napada uzrokovanih, primjerice, fizičkim i psihičkim stresom ili infekcijama. Mogu se razlikovati po težini i učestalosti.
Vjeruje se da je napredovanje MS-a raznoliko:
U početku se MS uglavnom javlja u obliku napadaja (otprilike 85 do 90 posto)- relapsno-remitirajući oblik bolesti: jedan ili više neuroloških simptoma javlja se i traje kratko vrijeme, a potom se ponovno ( gotovo) u potpunosti povlače i nastaje remisija do idućeg relapsa, odnosno napada.
U oko 30 do 40 posto pacijenata koji u početku imaju napade razvija se postupno pogoršanje oštećenja i neuroških ispada tijekom razdoblja od 10 do 15 godina , ali bez ranije opisivanih iznenadnih pogoršanja , odnosno napada. To se tada naziva sekundarno progresivnim oblikom bolesti.
Kod 10 do 15 posto pacijenata bolest počinje izravno primarno kroničnom, progresivnom varijantom. Neurološki simptomi koji se javljaju ne jenjavaju više s napredovanjem ove bolesti. Međutim, to je relativno rijetko. Javljaju se i mješoviti oblici ovih osnovnih oblika bolesti.
Dijagnoza
Liječnik neurolog može koristiti širok raspon dijagnostičkih postupaka kako bi utvrdio ima li pacijent MS. Tome prethodi detaljno uzimanje anamneze pojedinca.
Ako se postavi sumnja na MS, klinički testovi daju dodatne informacije.
Provode se opsežne analize pacijentovih motoričkih sposobnosti, koordinacije, refleksa, vida i snage. To omogućuje određivanje opsega oštećenja neuroloških funkcija i zahvaćenih područja mozga.
Liječenje
Trenutačno ne postoji tretman koji bi mogao riješiti temeljni uzrok multiple skleroze. Za razliku od prijašnjih pretpostavki, umjerena sportska aktivnost preporučuje se kod gotovo svih vrsta MS-a. Preporučuje se fizikalna terapija i u slučaju potrebe uporaba ortopedskih pomagala. Terapija se također može nadopuniti davanjem lijekova kada je to indicirano.